Podrijetlo toponima Pribislavec izvodi se prema osobnom imenu Pribislav. Godine 1367., u vrijeme kada je Međimurjem gospodarila obitelj Lacković, Pribislavec se navodi kao possessio Pobozlouhaza. Prema tome Pribislavec se prvi puta u povijesti spominje nakon prvog poznatog popisa katoličkih župa 1334. godine u Zagrebačkoj biskupiji, a prije osnutka pavlinskog samostana 1376. godine u današnjem Šenkovcu. Pribislavec je sigurno već 1334.godine pripadao župi sv. Mihovila sa sjedištem u današnjem Mihovljanu. Činjenica da se spominje 1367.godine ne znači da je te godine utemeljen. Utemeljen je svakako mnogo prije, međutim za precizno utvrđivanje kada, nedostaju pouzdani izvori. I to prvo spominjanje samo je uzgredno. Pribislavec se spominje kao posjed koji graniči s Belicom. Međutim, posve je sigurno da tih godina druge polovine 14 stoljeća uz posjed Pribislavec, postojalo i naselje. Pribislavec je svako vrlo staro međimursko naselje.
Citirajući mađarskog povjesničara Csankyja Zrinyi Karoly je u svojoj «Csaktornya monografiaja», izdanoj 1905.godine u Čakovcu naveo da su 1467. godine u Međimurju postojala četiri trgovišta Čakovec, Prelog, Nedelišće i Mursko Središće, 95 sela i tri otoka. Zrinyi na tom mjestu spominje i Pribiszlawec (Pribislavec). Usput je napomenuo, navevši to kao nepouzdan izvor, da je oko 1057.godine obitelj Polić osnovala današnji Pribislavec.
U svibnju 1477.godine Kaptol u Stolnom Biogradu, današnjem Szekesfehervaru u Mađarskoj, dobio je zadaću od kralja Matije Korvina da obavi jedna važan pravni posao. Umro je, naime, kraljev rizničar i feudalni gospodar Međimurja Ivan Ernušt, pa je Kaptol dobio zadaću njegove sinove Sigismunda, biskupa u Pečuhu, i Ivana službeno uvesti u posjed.Kaptol je slijedeće 1468.godine poslao svoje ovlaštene ljude u Međimurje. Oni su zajedno s “kraljevim čovjekom” obišli Međimurje i popisali točno 105 trgovišta i sela. Između njih četrdeset i četvrti spomenut je “Perbislawecz”, današnji Pribislavec. U nizu prije njega spomenuti su Krištanovec i Mihovljan (Cristanowecz i Zenth Mihal), a iza Savska Ves i Strahoninec (Zawkavetz i Strahoninecz). Godine 1549.spominje se Pribyzlach.
Iz 1501.godine, dakle iz vremena gospodstva Ivana Ernušta Čakovečkog, sačuvao se popis međimurskih katoličkih župa. Te ih je godine bilo četrnaest, tri više nego 1334.godine. U čakovečkoj župi sv. Mihovila u Mihovljanu kamo je do 1789. godine pripadao Pribislavec, bili su župnik Toma i kapelan Mihalj.
