Pravo na pristup informacijama

Svatko ima pravo na informacije koje su javnog karaktera, a u posjedu su tijela javne vlasti.

To znači da svaki građanin (fizička osoba, u bilo kojem svojstvu) kao i svaka pravna osoba (tvrtka, udruga civilnog društva, medij, ustanova, i sl.) ima pravo na informaciju koja je javnog karaktera.

Radi se o informacijama o radu tijela javne vlasti, njihovom odlučivanju i odlukama, financijskim pitanjima, odnosno svemu što je u vezi s njihovim radom ili organizacijom, osim u slučajevima kada su informacija ili njezini dijelovi zaštićeni zakonom radi očuvanja drugih važnih interesa (npr. privatnosti ili nacionalne sigurnosti). Informacija pri tome obuhvaća sve već postojeće informacije u obliku dokumenata, zapisa ili u bilo kojem obliku zabilježenih informacija (pisanih, vizualnih, slušnih).

To je pravo neovisno o državljanstvu ili sjedištu pravne osobe – jednak je tretman domaćih i stranih fizičkih i pravnih osoba. Drugim riječima, pravo možete ostvariti bez obzira jeste li državljanin ili stranac odnosno imate li kao pravna osoba sjedište u Republici Hrvatskoj ili u inozemstvu.

Obveznike primjene Zakona o pravu na pristup informacijama, odnosno postupanja po zahtjevima korisnika Zakon naziva tijelima javne vlasti. Kao što to sam naziv kaže, ključni element rada takvih tijela jest rad u javnom interesu temeljem propisane ovlasti ili djelokruga javne službe, financiranje javnim sredstvima ili činjenica da ih je osnovala država, županija, grad ili općina odnosno njihove pravne osobe. Tijela javne vlasti mogu imati i profitni karakter, ali to ih ne isključuje iz kruga obveznika primjene Zakona, ukoliko su ispunjeni drugi uvjeti. Istovremeno, nije svaka pravna osoba ujedno i obveznik Zakona o pravu na pristup informacijama, pa tako privatna poduzeća u načelu nisu tijela javne vlasti.

Tijela javne vlasti od kojih možete tražiti informacije su državna tijela (primjerice Vlada Republike Hrvatske, Hrvatski sabor, Predsjednik Republike Hrvatske), tijela državne uprave (npr. ministarstva, uredi državne uprave), pravosudna tijela (sudovi, državna odvjetništva), lokalna samouprava (općine, gradovi, županije), tijela s javnim ovlastima i tijela koja obavljaju javnu službu (primjerice škole i fakulteti, zdravstvene ustanove, centri za socijalnu skrb, agencije i zavodi, komore), trgovačka društva u većinskom javnom vlasništvu i druge pravne osobe koje se financiraju iz državnog proračuna ili iz proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, odnosno iz javnih sredstava (nameta, davanja i sl.).

Kako biste saznali od kojih tijela javne vlasti možete tražiti informacije, njihov popis možete pronaći na Popisu tijela javne vlasti Povjerenika za informiranje.

U ovom trenutku u Popisu je gotovo 6.000 tijela javne vlasti. Međutim, Popis nije stalan i podložan je promjenama. Uvijek postoji mogućnost da neko tijelo nije navedeno u popisu uslijed promjena zakonskog okvira, neka se tijela javne vlasti mogu ukinuti ili nova osnovati, a također se određena trgovačka društva mogu privatizirati ili im se mogu ukinuti javne ovlasti ili takve ovlasti tek mogu dobiti. Stoga je uloga Popisa da korisnicima na jednom mjestu omogući lak i pretraživ pristup informacijama o tijelu javne vlasti uključujući kontakt podatke za lakše podnošenje zahtjeva ili traženja informacija na internetskoj stranici.

Pravo na pristup informacijama možete ostvariti na dva temeljna načina.

Prvi se odnosi na jednostavan, lak i brz pristup informacijama objavljenima na internetskoj stranici tijela javne vlasti, koje su ona dužna proaktivno objavljivati, bez posebnog poticaja korisnika.

Drugi način je pristup informacijama na temelju zahtjeva za pristup informacijama koji se podnosi tijelu javne vlasti i koje je ono dužno razmotriti te korisniku, ako ne postoje zakonska ograničenja koja je potrebno uvažiti, omogućiti pristup traženim informacijama.

U širem smislu, pristup informacijama uključuje i mogućnost sudjelovanja u javnim savjetovanjima te javnost rada sjednica tijela javne vlasti.

Ostvarivanje Vašeg prava na pristup informacijama osigurava nekoliko ključnih načela na kojima se temelje odredbe Zakona o pravu na pristup informacijama.

Osim već spomenutog načela javnosti i slobodnog pristupa prema kojem su informacije dostupne neovisno o državljanstvu, sjedištu ili drugom obliku pripadnosti, temeljna načela su:

• informacije koje tijela javne vlasti objavljuju ili pružaju na zahtjev korisnika, moraju biti pravodobne, potpune i točne
• svi korisnici su jednaki i ravnopravni u ostvarivanju prava na pristup informacijama
  • tijela javne vlasti ne smiju stavljati korisnika u nepovoljan položaj, a osobito pogodovati pojedinim korisnicima odnosno pružiti im informaciju prije nego ostalima
• korisnik nije dužan navesti svrhu zbog koje traži pristup informaciji
• korisnik može informacijom slobodno raspolagati, odnosno informaciju može javno iznositi i ujedno, odnosi između tijela javne vlasti i korisnika prava trebaju se temeljiti na suradnji i pružanju pomoći te međusobnom uvažavanju i poštivanju dostojanstva ljudske osobe.

Pravo na pristup informacijama zajamčeno je svim građanima Ustavom Republike Hrvatske i detaljno uređeno Zakonom o pravu na pristup informacijama. To ujedno znači da se pravo građana na pristup informacijama na određen način štiti.

O Vašem pravu na informaciju brine se Povjerenik za informiranje kao neovisno tijelo kojeg bira Hrvatski sabor na vrijeme od pet godina. Uloga mu je štititi pravo građana na pristup informacijama, promicati to pravo u javnosti i pratiti kako se ostvaruje Zakon o pravu na pristup informacijama, o čemu izvještava Hrvatski sabor.

Povjerenik, točnije trenutno Povjerenica za informiranje, sa svojim Uredom, obavlja svoj posao, između ostalog, na slijedeći način:

• prima Vaše žalbe i odlučuje je li tijelo javne vlasti bilo u pravu kada Vam je uskratilo informaciju odnosno naređuje mu da se pobrine da Vaš zahtjev bude riješen, ako ste žalbu podnijeli zbog tzv. šutnje uprave; pri tome odluka Povjerenika ima pravnu snagu i tijelo javne vlasti je ne može ignorirati
• postupa po Vašim predstavkama, kada upozoravate da tijela javne vlasti nisu transparentna u mjeri ili na način koji propisuje Zakon, te ih usmjerava na pravilno postupanje
• provodi inspekcijski nadzor nad tijelima javne vlasti, njih gotovo 6.000, utvrđujući moguće povrede Zakona i naređujući tijelu javne vlasti da uskladi svoje postupanje sa Zakonom
• prati kako se provodi Zakon u cjelini ili pojedine njegove odredbe, prikuplja izvješća od tijela javne vlasti i izrađuje potom Izvješće koje podnosi Hrvatskom saboru svake godine do 31. ožujka
• može sankcionirati tijelo javne vlasti koje krši Zakon neposredno ili pokretanjem postupka pred prekršajnim sudom.

Više informacija o Povjereniku možete pronaći na službenim internetskim stranicama.

Odluke i mišljenja Povjerenika te odluke Visokog upravnog suda dostupne su u posebnoj aplikaciji Tražilica mišljenja i odluka – TOM.

Pristup informacijama možete ostvariti putem internetskih stranica tijela javne vlasti na kojima se nalaze brojne informacije te ih možete slobodno koristiti i ne trebate podnositi zahtjev da biste pristupili tim informacijama.

Ukoliko informacija nije objavljena na internetskoj stranici tijela javne vlasti, pristup informacijama možete ostvariti i podnošenjem zahtjeva. U oba slučaja Vam kao pomoć može poslužiti Popis tijela vlasti koji sadrži listu tijela javne vlasti i njihove kontakt podatke.

Izvor: http://publikacije.imamopravoznati.org