Nakon ugušene Zrinsko-frankopanske pobune dvorac u Pribislavcu preuzimaju novi vlasnici Međimurja, plemička obitelj Althan 1719.Ona ne samo da je koristila pribislavečko gospodarstvo, već je obnovila i dvorac.Kasnije su tu tradiciju nastavili i grofovi Feštetici de Tolna. Zbog toga je novija povijest Pribislavca povezana s djelovanjem članova stare turopoljske plemičke obitelji Festetić, velikaša koji su sa sjedištem u Kesthelyu, imali snažan utjecaj i na događaje u jugozapadnoj Mađarskoj.
Pribislavec je bio na ugodnoj lokaciji u blizini Čakovca. Tako grofovi Feštetići u tom mjestu sredinom XIX.st. podižu kaštel kao obiteljski dvorac. On je izgrađen do 1850, na uzvišenoj lokaciji, odnosno na nešto uzdignutoj gredi. Taj velebni neogotički obiteljski dvorac izgradio je grof Juraj Festetić de Tolna ml. Pročelja tog jednokatnog dvorca naglašena su rizalitima i visokim tornjem. Dvorac građen od klesanog kamena, obiluje pseudogotičkim detaljima: vijencima profilacije prozora, dovratnicima i drugo pažnje su vrijedni grbovi. Grb s rodom (čapljom) u sredini pripada obitelji Festetić.
Dvorac ima desetak prostorija (u prizemlju i na katu). U obje etaže nalaze se dugi hodnici iz kojih se ulazilo u sobe. Na kat i u podrum (i na tavan) vodila su kamena stubista. U kaštel se ulazilo na dva ulaza, s ulične i dvorišne strane. U prizemlju kaštela nalazila se jedna veća prostorija – dvorana, koja je uređena za primanje gostiju, za balove, a možda i za predstave.
Dvorana je bila presvučena (zidovi i strop) drvenim rezbarijama od orahovine i hrastovine. Izrezbarene su zidne slike nekoliko vrsta divljaći, jer je grof bio lovac pa je želio da dvoranu krase slike vepra, medvjeda, srne i druge divljači.U dvorani su bile dvije velike kalijeve peći.Takve peći bile su i u ostalim prostorijama.Na žalost, ta je dvorana bila devastirana miniranjem jugoslavenske vojske 1941. Nakon II. svjetskog rata kaštel je preuređen za potrebe škole. Oko dvorca bio je uređen lijep perivoj.Zasađeno je ukrasno drveće i bilje, a kolobari s cvijećem popunjavali su prostor (neposredno) oko dvorca. U perivoju je bila i fontana.
Perivoj se nalazio u gornjem dijelu dvorišta, dok je u donjem dijelu, koji se prostirao sve do današnje glavne ceste, bilo drveće koje je ostalo od nekadašnje šume. Između gornjeg i donjeg dijela dvoršta nalazio se vrt.Sav taj prostor bio je ograđen.Donji dio željeznom i žičanom ogradom, a gornji dio kamenom (zidanom) ogradom. Uz donji dio bio je široki kolski i pješački put, koji je dijelio dvorište s dvorcem od zelene površine s lijeve strane gdje se nalazio voćnjak.
Na gornjem dijelu s lijeve strane nalazile su se gospodarske zgrade grofa (stambene zgrade, štala, štagljevi, šupe i dr.) locirane prema polju, udaljene od kaštela oko 150 metara. Tu se na najvišem dijelu zemljišta nalazio stari omanji dvorac, koji je ostao iz doba Zrinskih (prema predaji). U njemu su stanovali dvorjanici kaštela, koji nisu imali vlastite kuće.Dvorac je bio preuređen za stanovanje.Na lokaciji gospodarskih zgrada, ostala je samo jedna zgrada za stanovanje. Ona je danas u vlasništvu Vladimira Koroša.
Prije njega, vlasnik je bio Belović. Gospodarske zgrade bile su odvojene od kaštela, da ne narušavaju ljepotu i komoditet obitelji grofa. U donjem dijelu tog dvorišta bio je voćnjak, koji se također protezao do Glavne ulice. Na toj lokaciji se danas nalazi zgrada općine, zadružni dom i trgovine. On je bio ograđen žičanom ogradom.
Grofovi Juraj stariji i njegov sin Eugen Feštetić boravili su u kaštelu od 1850. (otac i sin). Oni su bili veliki ljubitelji umjetnosti pa su dvorac napunili prekrasnim slikama, goblenima i tipoenima.
Za kaštel u Pribislavcu može se reći da spada u najljepše pseudogotičke dvorce u sjevernoj Hrvatskoj.On je amblem Pribislavca.Prema spisu Šimuna Vlahova u Pribislavcu je jednom boravio osobno Cesar i kralj Franjo Josip I. Kralj je pohodio Čakovec godine 1887.i 1896. Oba puta kralj je bio gost grofa Feštetića u njegovom dvorcu u Pribislavcu.
Kaštel u Pribislavcu bio je opljačkan krajem I. svjetskog rata (u studenom 1918.).Tada su nestale neke umjetničke slike i dio pokućstva.U II.svjetskom ratu u proljeće 1941. u kaštelu se nalazilo vojno skladište jugoslavenske vojske. Prigodom povlačenja te vojske u travnju 1941. iz Međimurja, vojno skladište je vojska zapalila, da oprema ne padne u ruke neprijatelju .Tada je vatra uništila gornji dio tornja i krovište dvorca, koje je potpuno izgorjelo Tada je vatra devastirala dvoranu s drvenim rezbarenim zidovima i stropom.Dvorac je gorio desetak dana i od njega su ostali goli zidovi i dimnjaci.
Malo je poznata stvar da je Car Franjo Josip u dva navrata boravio i odsjeo u dvorcu Kaštel u Pribislavcu kao gost obitelji Feštetić (1887 i 1896 god)
Izvori informacija
– Josip Bedeković Natale solum, 1752 god.
– Josip Črep,Feštetići posljednji grofovi Međimurja
– Vladimir Kalšan Pribislavec 1367-2005
– Vladimir Kapun Međimurje 1918
Informacije prikupio i uredio:
– Saša Rakić
