Gobleni

O goblenima iz dvorca u Pribislavcu koji su bili u studenome 1918. godine bili izneseni iz dvorca pisao je i dr. Dragutin Feletar u svojoj knjizi “Iz povijesti Međimurja” pod naslovom “Gobleni iz Čakovca na Haškom sudu”. Radi se o ukupno pet goblena, dva starija iz vremena kasne gotike, te tri s baroknim karakteristikama nastala sredinom 17. stoljeća. Najveći goblen je veličine 324 x 548 cm.

Dr. Ivan Novak je goblene 1919. godine uspio prikupiti, za sada pod nepoznatim okolnostima, te ih poslati na čuvanje u Muzej za umjetnost i obrt u Zagrebu. Naime, u poznatim događajima u studenom 1918. godine opljačkan je dvorac u Pribislavcu. Najveći dio opljačkanog inventara bio je vraćen  dvorac nakon brutalne akcije žandarmerije. S goblenima to nije bio slučaj.  Oni koji su ih odnijeli usprkos silnog straha  koji je vladao u selu goblene su zadržali. Međutim, nisu znali do kakve su vrijednosti došli. Zabilježene su i priče da su gobleni korišteni kao obični tepisi prije nego je za njih saznao tadašnji Građanski povjerenik za Međimurje dr. Ivan Novak. Kada je 1923. godine grof Eugen Feštetić prodao Čakovečko vlastelinstvo zagrebačkom konzorciju “Slavonija” u kupoprodajnom ugovoru se našla i klauzula da “grof Feštetić ne traži nikakve odštete pretrpljene na njegovu imanju u studenome 1918. godine” .

Nekoliko godina nakon što je prodao Čakovečko vlastelinstvo grof Eugen Feštetić je zatražio da mu se vrate gobleni. Problem je dignut i na političku razinu, za problem se zainteresiralo se i tadašnje Ministarstvo pravde u Beogradu. Kako zahtjevu grofa Feštetića nije udovoljeno podigao je tužbu pred međunarodnim sudom u Den Hagu. O tijeku spora pred sudom pisao je tadašnji europski  domaći tisak  Grof Feštetić je spor u Den Hagu izgubio.

U seriji od pet goblena dva pripadaju vremenu kasne gotike. Jedan je izrađen u francuskom gradu Tournai, a drugi i jednoj od nizozemskih radionica. Ostala tri goblena nastala u baroku, djelo su radionice u Bruxellesu. Nastali su oko sredine 17. stoljeća u vrijeme kada je u izradi goblena  prevladao Rubensov stil, te stilske slikarske karakteristike čuvenog slikara Jana van den Hoecke (1611. – 1651.).

Do danas nažalost nije istraženo kako su ti vrlo vrijedni gobleni došli u Međimurje. Pretpostavlja se da su neki od njih bili na čakovečkom dvoru grofova Zrinskih u 17. stoljeću, a neki su kasnije, u vrijeme gospodstva grofova Feštetića, nabavljeni za potrebe dvorca u Pribislavcu. Uglavnom nakon izgradnje današnjeg dvorca u Pribislavcu 1870. godine, gobleni su  poslužili njegovu reprezentativnom opremanju.

Pribislavečki gobleni danas se nalaze u stalnoj postavi Muzeja za umjetnost i obrt u Zagrebu.