Aerodrom

Prvo slijetanje zrakoplova na današnjem aerodromu u Pribislavcu dogodilo se u travnju 1937. godine. Nakon što mu je nestalo goriva spustio se otvorenim dvosjedom marke “Bregaut 19” vojni pilot starojugoslavenske vojske Franc Rožman, rodom iz Maribora. Pod izgovorom da je zalutao 1940. godine, također se na mjestu današnjeg aerodroma u Pribislavcu spustio njemački vojni izviđački zrakoplov.

Sekcija zrakoplovnih modelara oformljena je u Čakovcu još 1946. godine, a zrakoplovnih je  modelara u Čakovcu bilo i prije II. svjetskog rata. Zrakoplovno je modelarstvo produbilo zanimanje i za druge oblike zrakoplovne djelatnosti. Iako to nije bilo u planu rada za 1949. godinu Upravni odbor društva preuzeo je obvezu otvoriti u Čakovcu jedriličarsku školu. Zrakoplovno je društvo već dobilo teren za uređenje aerodroma kod Pribislavca, nabavilo nešto građevnog materijala, te se spremalo izgraditi hangar. Osim toga Gradski narodni odbor Čakovec darovao je tadašnjih 17.000 dinara, a Javno tužilaštvo 8.400 dinara za nabavu autovitla. Mnoge sindikalne organizacije po međimurskim poduzećima održale su sastanke i odlučile pomoći izgradnju hangara..

Jedna od osnovnih zadaća tajnika Aerokluba Čakovec Vinka Borlinića bilo je operativno vođenje izgradnje objekata na aerodromu u Pribislavcu i stavljanje aerodroma u funkciju. U rujnu 1953. godine započela je gradnja hangara. Projektnu dokumentaciju izradio je Stjepan Bence. Prikupljanje sredstva za gradnju vodio je Odbor za gradnju hangara. Sredinom studenoga zidarski su radovi bili gotovi, te se ubrzano postavljalo krovište. Gradilište su posjetili predsjednici saveznog i republičkog zrakoplovnog saveza u društvu predsjednika Međunarodne zrakoplovne federacije. Vrlo zadovoljni i impresionirani postignutim obećali su Aeroklubu Čakovec zrakoplov čim se završi gradnja hangara. Novčana sredstva za gradnju, usluge prijevoza i građevni materijal osigurala su brojna poduzeća, ustanove, organizacije i pojedinci. Ciglana “Naprijed” dala je 30.000 komada cigle, a u prijevozu su se posebno istakla poduzeća “Vajda”, “Čakovečki magazin” i “MTČ”. (52)

U nedjelju 4. srpnja 1954. godine svečano je otvoren hangar, te priređen aeromiting. Svečanosti su prisustvovali najviši predstavnici vlasti NR Hrvatske na čelu s tadašnjim predsjednikom Sabora dr. Vladimirom Bakarićem, te sekretari zrakoplovnih saveza Jugoslavije, Hrvatske i Slovenije. Pozdravivši prisutne o povijesti Aerokluba Čakovec govorio je njegov tadašnji predsjednik Ljubo Vranković, inače tada direktor “MTČ”. Odluka o gradnji hangara koji bi otvorio mogućnosti ozbiljnog bavljenja i jedriličarstvom i motornim letenjem, donesena je 1952. godine. I pored raznih teškoća s nabavom cementa i betonskog željeza gradnja je uspješno završena. Za gradnju je utrošeno gotovo 10 milijuna tadašnjih dinara, a preko 7 milijuna prikupljeno je dobrovoljnim prilozima. Po završetku svečanog dijela održan je aeromiting na kojem su nastupili jedriličari, padobranci i modelari.

Prvih dana rujna 1991. godine zrakoplovi Aerokluba Čakovec i oni koji su bili sklonjeni na pribislavečkom aerodromu,  pripremaju se i za borbena djelovanja. Bojaju se maskirnim bojama, skidaju se jugoslavenska i stavljaju hrvatska obilježja. Montiraju se uređaji za nošenje tereta i uređaji za noćnu navigaciju. Krajem rujna započela je i obuka pilota prebjeglih iz RZ JNA za letenja na manjim zrakoplovima. Obuka postaje intenzivnom u listopadu i studenome kada u Pribislavec stižu grupe pilota iz raznih krajeva Hrvatske. Prvi puta RZ JNA raketiralo je pribislavečki aerodrom 17. rujna 1991. godine. Stradao je trofejni zrakoplov iz pedesetih godina, zgrada i hangar, ali su skriveni zrakoplovi ostali neoštećeni.

Po zapovijedi načelnika Glavnog stožera HV generala Antona Tusa 16. listopada 1991. godine iz Zrakoplovne grupe na pribislavečkom aerodromu oformljena je Eskadrila lake borbene avijacije višestruke namjene. Postrojba je dakle osnovana sredstvima i letačkim sastavom Aerokluba Čakovec. Za zapovjednika imenovan je pilot Dean Ciglarić, a za zamjenika zapovjednika pilot Mladen Horvat, dotadašnji zapovjednik Zrakoplovne grupe. Eskadrila je bila pod direktnim zapovjedništvom GS HV, uz koordinaciju sa zapovjedništvom Operativne zone Bjelovar. Eskadrila je imala 3 odjeljenja i tehnički vod.

Aerodrom u Pribislavcu 7. je studenoga ponovo napadnut u dva navrata. Piloti jugovojske raketirali su poletno-sletnu stazu i jedan zrakoplov “AN-2” koji je bio na kraju staze. Kako su djelovali pripadnici voda za protuzračnu obranu rakete su ispaljene s velike visine i nisu nanijele nikakve štete. Treći i zadnji put aerodrom u Pribislavcu 29. prosinca napao je “MIG-21”. I ovoga puta napad nije ostavio nikakvih posljedica.

Na zagrebačkom aerodromu Lučko piloti Josip Kovačić i Josip Hrgović oteli su 3. kolovoza 1991. tadašnjem Ratnom zrakoplovstvu jugovojske zrakoplov “AN-2”, Tomislav Magić i Dean Ciglarić zrakoplov “Utvu-75”, a Miroslav Nessek zrakoplov “Piper PA-18” te ih prevezli u Pribislavec. Piloti jugovojske intenzivno su ih tražili, a kako je sumnja pala na čakovečke zrakoplovce, učestali su preleti njihovih zrakoplova na niskim visinama preko Međimurja. Nekoliko dana kasnije s aerodroma Pleso, uz pomoć kontrolora letenja Ivana Polanca, piloti Miroslav Leček i Josip Polanec oteli su dva zrakoplova poljoprivredne avijacije i doletjeli s njima u Pribislavec. Svi su oteti zrakoplovi skriveni u šumi Lipovka kod Belice, gdje je uređena i pomoćna pista. U rujnu u Međimurju je već bilo skriveno 28  zrakoplova. Bila su tu 2 transportna zrakoplova “AN-2”, 14 zrakoplova poljoprivredne avijacije, a ostali su bili sportski zrakoplovi tipa “Cesna,”, “Utva” ili “Piper”. Dopremljeni su iz Osijeka, Daruvara, Zagreba, Varaždina, i Vukovara. Zrakoplove su danonoćno čuvali i brinuli se o njihovoj ispravnosti pripadnici Zrakoplovne grupe koju je Aeroklub Čakovec osnovao 28. lipnja 1991. godine, istoga dana kada je JNA napala Sloveniju. Zrakoplovna grupa je naredbom Glavnog stožera Hrvatske vojske od 16. listopada 1991. godine djelovala kao Eskadrila lake avijacije višestruke namjene uspješno obavljajući borbene i druge zadaće tijekom Domovinskog rata.

Osnivanjem Općine Pribislavec potaknuto je i pitanje vlasništva Zračne luke u Pribislavcu. Zračna luka prenosi se na Općinu Pribislavec kao novog vlasnika. U Pribislavcu je 2003. godine pokrenuto pitanje osnivanja Aerokluba Pribislavec.