Osnovna škola Vladimira Nazora
Osnovna škola Vladimira Nazora djeluje na području Općine Pribislavec. Naša škola do rujna 2020. godine djelovala je u Kaštelu, poznatom dvorcu grofa Feštetića, i to pune 74 godine. Zbog pomanjkanja školskog prostora pokrenuta je inicijativa za izgradnjom nove školske zgrade. Nakon prihvaćanja projektnog zadatka od strane osnivača prišlo se realizaciji projekta izgradnje škole. Poslije mnogo godina čekanja, prvi dan nove nastavne godine 2020./2021. biti će upisan zlatnim slovima u Spomenicu škole, kao dan kada su učenici i djelatnici ušli u predivnu, modernu i ogromnu novu školsku zgradu na novoj lokaciji, na adresi Braće Radića 2b. Veliko uzbuđenje vladalo je među učenicima, učiteljima i djelatnicima škole, zgrada je živnula ponesena dječjim koracima, smijehom i žamorom.
Tog utorak, 8. rujna 2020. godine, novu školsku zgradu posjetili su i svečano otvorili predsjednik Vlade Republike Hrvatske Andrej Plenković, ministar znanosti i obrazovanja Radovan Fuchs, ministar prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine Darko Horvat te međimurski župan Matija Posavec u pratnji svojih zamjenika i drugih djelatnika Županije vezanih uz školstvo u Međimurju.
Uz učenike u školi se nalazi nastavno osoblje i stručna služba koji zajedno vrlo kvalitetno obavljaju odgojno obrazovni rad, o čemu svjedoče brojni uspjesi naših učenika na županijskim natjecanjima te u različitim projektima. Da škola funkcionira brine tehničko i administrativno osoblje na čelu s ravnateljem Brunom Matotekom.
Malo o povijesti obrazovanja ...
Nastava se održavala u dvorcu grofa Feštetića izgrađenom 1850. godine. Prvo spominjanje dvorca vjerojatno potječe od svećenika Josipa Bedekovića koji u svojem djelu iz 1752. godine spominje da je u Pribislavcu podignut dvorac s pripadajućim objektima za potrebe obitelji Zrinskih. Kasnije, 1791. od grofova Althan Međimurje, a pritom i sam Pribislavec kupuje grof Juraj Feštetić de Tolna. Tom kupnjom Feštetići postaju vlasnici dvorca. Anđela Horvat napominje kako su Feštetići podigli novi dvorac s gospodarskim zgradama. Dvor je građen od klesana kamena te obiluje pomno obrađenim detaljima, od toga je zamjetljiv grb obitelji Feštetić. Dvorac je također osim gospodarskih zgrada imao uređeni park s vodoskocima. Dvorac je bio opljačkan 1918. godine, a od školske godine 1952/53. je u dvorcu smještena osnovna škola.
Za potrebe škole dvorac je adaptiran 1967. Sama zgrada je u ruševnom stanju, a popratni objekti kao ni sam park nije uščuvan, a ne postoje više ni ostatci vodoskoka kao ni nekadašnjeg parka.
Tekst pripremila Aleksandra Đurić, učiteljica povijesti
Tko je Vladimir Nazor ?
Vladimir Nazor rodio se 30. svibnja 1876. u Postirama na otoku Braču. Školovanje i kasnije službovanje odvelo ga je s rodnoga otoka kojemu se samo jednom nakratko vratio. Od gimnazije u Splitu, preko studija prirodnih znanosti u Grazu i Zagrebu, Nazor je najviše vremena proveo u Istri i Hrvatskom primorju.
Rođenjem čakavac Nazor je bio zaljubljenik u štokavski. Počeo je Slavenskim Biblijskim legendama, Živanom, Dionizijevskim pjesmama, vrtlogom sjajnih boja, životnošću, strastvenošću ljudske naravi. Iako generacijski u pokretu takozvanih mladih, Nazor ni u čemu ne preuzima zasade moderne: artizma i dekadencije.
Godine 1904. u Zadru mu izlazi Knjiga o hrvatskim kraljevima, a u to vrijeme počinje pisati istarske sonete. Koju godinu kasnije Matica slovenska, objavljuje Velog Jožu – djelo po kojemu će se prepoznati Nazorova proza. Zatim nastaju Pjesme ljuvene i Intima. Godine 1916. objavio je nekoliko knjiga: Utva zlatokrila, Medvjed Brundo, Stoimena.
Nakon što je naprasno, prijevremeno umirovljen, još se više posvećuje književnom radu. Godine 1942. s pjesnikom Ivanom Goranom Kovačićem preko Kupe prešao je partizanima, o čemu je izvijestio čak i Radio London. Nazor počinje voditi dnevnik S partizanima. Poslije rata objavio je i Pjesme partizanske. U ratu Nazor je predsjednik Izvršnog odbora ZAVNOH-a, a nakon rata predsjednik Prezidija hrvatskog Sabora. Posljednji javni nastup imao je 1949.: kao novoprimljeni akademik čitao je novele iz nedovršene zbirke U zavičaju, navijestivši nekoliko dana prije svoju smrt.
Zanimljivosti
Malo više o povijesti škole u Pribislavcu
