Povijest školstva

Škola je u Pribislavcu pouzdano postojala 1874.godine. Pomoć u izgradnji školske zgrade pružio je grof Juraj Feštetić. Ta školska zgrada i danas postoji. Škola je bila je konfesionalna, dakle nastava je bila na hrvatskom jeziku. Mađarske su vlasti na nju vršile snažan pritisak kako bi postala državna, te se nastava u njoj odvijala na mađarskom jeziku. Općina Pribislavec tada se požalila Duhovnom stolu u Zagrebu jer ne želi «bezvjersku učionu». Očito je da mađarski pritisak nije u Pribislavcu urodio plodom jer i 1910.godine u Pribislavcu postoji konfesionalna (rimokatolička) škola s jednim učiteljem.

Borba s mađaronskim nastojanjima prestala je u Kraljevini SHS, a već 1929./30. školu u Pribislavcu pokriva u financijskom smislu općina Čakovec-okolica. Polaze je djeca samo iz Pribislavca. Školske godine 1933./34.  inspekcije ističu potrebu izgradnje nove školske zgrade u Pribislavcu.

Već 1938./39. školske godine škola u Pribislavcu ima 209 školskih obveznika i svi redovno pohađaju nastavu. U četiri školska odjeljenja rade četiri učitelja. Pouzdano se zna da je škola u Pribislavcu između dva svjetska rata imala knjižnicu s učeničkim i učiteljskim fondom, ali nažalost nema podataka o broju knjiga. Zanimljivo je spomenuti da je 1933.godine donesen novi nastavni plan i program za osnovne škole kojemu su prethodile šire rasprave. Već školske 1933./34. godine, kao eksperimentalne, po novom nastavnom planu i programu radilo je nekoliko škola u Međimurju. Među njima i sva četiri razredna odjeljenja škole u Pribislavcu. Ostale međimurske škole po novom nastavnom planu i programu počele su raditi školske 1936./37. godine.

Između dva svjetska rata u Pribislavcu su djelovale slijedeće učiteljice i učitelji. Barica Odić, rođena Vranić i Marija Suligoj od 1920. do 1927. godine. Zatim su tu bile učiteljice Marija Pavić i Slavka Knežević, te učitelji Franjo Novak i Juraj Juršić. Uz Juraja Juršića od 1926. do 1940. godine u Pribislavcu je i Slavica Juršić. Pored njih do 1941. godine tu rade i Dragica Pavleković, Sofija Đukes, Zora Zlatarić, Božena Manojlović, Branka Babić, Mirko Gudl, Gurk Barica, Gurk Alfons, Emil Šimić, Danica Barač i Nedo Lokas.

Godine 1945.mreža škola nije se bitnije promijenila od one prije rata. U Pribislavcu ustrojena je Osnovna škola Pribislavec za mjesta Pribislavec i Belicu. U Pribislavcu su namješteni učiteljice Ruža Morel i Margita Šarac, te učitelj Kosta Šarac. Pouzdano je da je Ruža Morel, inače rođena 1910.godine u Čakovcu, nastupila u školi u Pribislavcu 10. studenoga 1945. godine U Belici to su bile učiteljice Đurđica Šraj i Slavica Vrbanec, te učitelj Željko Ceboci. Do 1950. godine ta se mreža nije mijenjala. Jedna od tih škola bila je osnovna škola u Pribislavcu, u čije školsko područje je pripadao samo Pribislavec. 

Školske 1954./55. na području kotara Čakovec bilo je ustrojeno ukupno 53 škola. Od toga broja 17 njih bile su četverogodišnje, 30 šestogodišnje, a 6 njih osmogodišnje. Osnovna škola u Pribislavcu bila je šestogodišnja. Ravnatelj škole od 1953. godine bio je Ivan Branilović. Tijekom 1955.godine pokrenuta je akcija kako bi se osposobile još dvije prostorije u Kaštelu za potrebe Šestogodišnje škole. Sredstva je osigurao Narodni odbor Gradske općine Čakovec.

Već slijedeće godine Narodni odbor općine Čakovec je donio, na prijedlog Savjeta za školstvo, odluku kojom je šestogodišnja škola  u Pribislavcu pretvorena u Narodnu osmogodišnju školu Pribislavec. Godinu dana kasnije u školi je organizirana Školska zadruga. Od 266 učenika njih 31 aktivno je radilo u poljoprivrednoj školskoj zadruzi.

Godine 1963./64. stvoreni su povoljni uvjeti za rad mnogih škola u Međimurju, ali je vrlo teška situacija ostala u Prelogu, Kotoribi, te osobito u Pribislavcu. Godine 1967.utvrđen je program razvoja školstva na području Međimurja. U vremenu od 1968. do 1971. planirana je adaptacija «Kaštela» u Pribislavcu kako bi se dobile tri do četiri nove učionice. Radovi su započeli 1967.i bili su završeni krajem kolovoza 1968. Kaštel je pretvoren u suvremenu školsku zgradu.Odlukom Skupštine općine Čakovec ukinuto je 1967.godine devet osnovnih škola, a neke su integrirane s najbližim razvijenim školama. Osnovna škola Belica tada je integrirana s Osnovnom školom Pribislavec.

Uvođenju nastave stranog jezika (njemačkog i engleskog umjesto ruskog) bilo je postupno i povezano sa znatnim teškoćama. Osobito u vezi s kvalificiranim nastavnim kadrom.U skladu s preporukom Savjeta za prosvjetu SR Hrvatske Skupština općine Čakovec i Vijeće društvenih djelatnosti u lipnju 1963.donose preporuku o uvođenju njemačkog jezika u peti razred OŠ Pribislavec. Međutim, šezdesetih godina 20.stoljeća nije bilo problema samo oko nastavnika stranih jezika. U velikom broju škola nedostajali su predmetni nastavnici.Novootvorena Pedagoška akademija u Čakovcu jednostavno nije mogla u kratkom roku zadovoljiti sve potrebe.Zbog toga je Vijeće društvenih djelatnosti Skupštine općine Čakovec u lipnju 1967.godine donijelo odluku o određivanju škola u kojima privremeno predmetnu nastavu mogu izvoditi učitelji koji su završili učiteljsku ili koju drugu srednju školu. U Pribislavcu su to mogli raditi samo do školske 1968./69. godine. Izgradnja sportskih igrališta započela je 1970.godine

Godine 1971.zbog potreba obuhvata djece predškolskim odgojem  uz osnovne se škole otvaraju dječji vrtići. Tako u Pribislavcu od školske 1972./73. djeluje jedna grupa predškolskog odgoja. Nastava se odvija u Kaštelu, u Zadružnom domu u Pribislavcu i u staroj zgradi škole u Belici.

Od 1972. godine poduzimaju se i posebne mjere za potpuniji obuhvat romske djece redovnim školovanjem. U školama kojima gravitira veće broj romske djece otvaraju se posebna razvojna odjeljenja.Takva škola, pored onih u Orehovici, Macincu, Držimurcu i Kuršancu je i OŠ Pribislavec. Izrazite teškoće u ponašanju romske djece koje su se osobito iskazale u smanjenoj sposobnosti adaptacije na nastavni rad, te različita dob, bile su najvažniji razlog za poseban pedagoški i didaktički tretman. Zbog otežanih uvjeta rada u razvojnim odjeljenjima učitelji se stimuliraju posebnim dodatkom na plaću.

Školske 1974./75. godine OŠ Pribislavec imala je 622 učenika, 22 razredna odjeljenja, 26 nastavnika, a  učenička prolaznost bila je 96,7%.  Godine 1977./78 u organizaciji Radničkog sveučilišta u Čakovcu u OŠ Pribislavec organizirana nastava  (večernja škola) za jedno odjeljenje Roma.

Osnovnu školu  Pribislavec je 1978. godine polazilo  622 mlada Pribislavčana i Beličanaca. Razredi su im bili u kaštelu, u prostorijama Zadružnog doma u Pribislavcu, a četiri odjeljenja i u Područnoj školi u Belici. Uz to u školi su radila i dva odjeljenja Roma  koje je  prvo vodio učitelj Ivan List, a potom učiteljica Anica Perčić.

Školske 1978./79. godine školu je polazilo 40 učenika Roma. U jednom odjeljenju III.razreda bili su samo učenici Romi, njih 17. Godinu dana kasnije odjeljenje Roma, sada IV. razred brojilo je 13 učenika. Školske 1981./82. OŠ Pribislavec polazilo je ukupno 25 učenika Roma.

Izgradnjom nove školske zgrade u Belici bitno su poboljšani uvjeti rada na školi školske 1982./83. godine. Nova organizacija nastave donijela je podređene probleme.Razredna se nastava sada odvijala u dvije škole. U školi u Pribislavcu bilo je 14 odjeljenja ili 311 učenika, a u  Belici je bilo 10 odjeljenja ili 235 učenika. Prodajom autobusa koji je nabavljen 1968.godine i koji je ranije vozio djecu iz Belice u Pribislavec, namaknut je dio sredstva za uvođenje centralnog grijanja na kruta goriva u Kaštelu.

U toku školske 1988./89. Godine u Zadružnom domu u Pribislavcu uređena je velika dvorana koja i nadalje služi za održavanje nastave tjelesne i zdravstvene kulture.Te je godine u školu, u sve razrede, bilo upisano 70 učenika Roma. Na kraju školske godine bilo ih je pozitivno ocijenjeno 41 ili 58,57 %.

Analizirajući probleme koji su se pojavili u školskom učenju Roma u Pribislavcu su se mogle uočiti slijedeće specifičnosti: “Romi u školi Pribislavec usvajaju osnovnu pismenost, mogu pisati po diktatu, samostalno napisati nekoliko rečenica. Uspješno usvajaju osnovna znanja iz prirode i društva.Dobre rezultate postižu u nastavi tjelesne kulture (naročito dječaci), i to posebno u atletici.Imaju i određenih rezultata u početnoj nastavi stranog jezika, no kasnije napreduju slabije jer im nedostaje upornosti.Najveće teškoće imaju u nastavi matematike i fizike. U početnoj nastavi matematike donekle usvajaju matematičke radnje zbrajanja i množenja, ali kod usvajanja oduzimanja i dijeljenja pokazuju izrazite teškoće”.

Dugogodišnji ravnatelj OŠ Pribislavec Ivan Branilović otišao je u zasluženu mirovinu 1991.godine. Bio je ravnatelj škole os 1953.godine. u Novoj školskoj godini 1991./92. ravnateljicom škole postala je Đurđica Vučak, prof., ranije pedagog škole. Te je godine OŠ Pribislavec pohađalo 83 Roma, te 18 učenika prognanika iz svih ratom zahvaćenih dijelova Republike Hrvatske.

Na području djelovanja OŠ “Vladimir Nazor” Pribislavec 21. 10. 1994. godine oformljene su dvije škole. OŠ “Vladimir Nazor” Pribislavec se podijelila na OŠ “Vladimir Nazor” Pribislavec i OŠ Belica. Novoj OŠ Belica pridodana je Područna škola Gardinovec koja je do tada bila u sastavu OŠ Domašinec. Škole su načinile sporazum o podjeli imovine i djelatnika, a financijski su razdvojene 1.siječnja 1995. godine. Na tragu vrlo uspješne i dobro organizirane sportske djelatnosti u Pribislavcu osnovan je 22. 10 1995.godine Školski učenički klub “Pribislav” .

Školske 1994./95. u OŠ “Vladimir Nazor” Pribislavec prvi je puta upisan jedan prvi samo romski razred. Školu je inače polazilo te godine  82 učenika Roma. Broj učenika Roma neprestano se povećava, a 2002/03.godine u školi su kao pomagači učiteljima i učenicima zaposleni Romi Elvis Kralj i Dijana Oršuš.